|
O nama
Vizija
Osigurati da Slobodna zona Varaždin i njeno okruženje zadrže položaj najvažnije hrvatske lokacije za osnivanje i razvoj poduzetništva koje se temelji na novim tehnologijama. Ovakvo će se što postići kroz razvoj visokokvalitetne fizičke infrastrukture i kroz pružanje usluga vezanih za takav razvoj.
Misija
U Slobodnoj zoni Varaždin d.o.o. doprinosimo lokalnom i nacionalnom gospodarskom razvoju kroz osiguravanje fizičkog okruženja na svjetskoj razini i kroz pružanje kvalitetnih usluga podrške našim klijentima.
Nastavit ćemo raditi kroz partnerstvo s ostalim tijelima, kako bismo osigurali da se razvojne potrebe naših poduzetničkih klijenata u potpunosti zadovolje. Nastavit ćemo s provedbom naših aktivnosti s integritetom i na profesionalan način.
|
O Slobodnoj zoni
|
|
|
Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti možete preuzeti u PDF formatu ovdje
I) DEFINICIJA
Slobodna zona je dio teritorija RH, koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete (Čl. 2. Zakona o slobodnim zonama i čl. 172. Carinskog zakona).
II) PRAVNI OKVIR
Osnivanje slobodnih zona, upravljanje i obavljanje gospodarske djelatnosti u njima uređeno je Zakonom o slobodnim zonama te njegovim izmjenama i dopunama, a na poslovanje u slobodnoj zoni odgovarajuće se primjenjuju i carinski i porezni te drugi propisi.
Zakon o slobodnim zonama (NN 44/1996 ) kojim se reguliralo poslovanje u zoni bio je lex specijalis te je izazivao određene nedoumice budući da nije bio usklađeni s ostalim propisima. Izmjenom članka 36. Zakona iz 2005. (NN 92/05) te najnovijim izmjenama od 21.07.2007. (NN 85/08) nedoumice su smanjene na znatno manju mjeru.
III) DJELATNOSTI KOJE SE MOGU OBAVLJATI U SL. ZONI
Sukladno izmjenama i dopunama zakona o slobodnim zonama od 21.07.2008. u zoni se mogu obavljati slijedeće djelatnosti:proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, skladištenje robe, trgovina na veliko osim trgovine na malo, strateške aktivnosti poslovne podrške , aktivnosti osnivanja tehnoloških razvojno-inovacijskih centara te pružanje usluga. Novost je što se osim trgovine na malo u sl. zoni više ne mogu obavljati ni bankarski i novčani poslovi kao ni usluge osiguranja i reosiguranja imovine i osoba. Na korisnike koji u slobodnoj zoni obavljaju djelatnost ne primjenjuju se ograničenja iz propisa kojima se uređuje trgovina i posredovanje i trgovini.
Kako bi mogli obavljati gospodarsku djelatnost, korisnici zone dužni su imati neki registrirani oblik djelatnosti (tvrtka, podružnica, predstavništvo i sl.) u Republici Hrvatskoj te su po toj osnovi dužni voditi propisane poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje prema računovodstvenim standardima.
IV) CARINSKI ASPEKT POSLOVANJA
U slobodnu zonu može se unositi domaća i strana roba, a u zoni može ostati neograničeno.
Za stranu robu koja se unosi u slobodnu zonu i u njoj smješta smatra se da nije u carinskom području RH kad je u pitanju naplata uvoznih davanja i primjena trgovinskih mjera kod uvoza uz uvjet da nije puštena u slobodan promet ili stavljena u neki drugi carinski postupak ili uporabu, odnosno da nije utrošena ili rabljena drugačije od uvjeta utvrđenih carinskim propisima.
Za domaću robu namijenjenu izvozu a smještenu u slobodnu zonu primjenjuju se mjere kakve bi se inače primjenjivale pri izvozu iz RH. Domaća robe koja nije namijenjena izvozu ili proizvodnji u zoni može se uz suglasnost carinske službe uskladištiti u zoni odvojeno od ostale robe.
Korisnik slobodne zone mora prije početka obavljanja djelatnosti u zoni nadležnoj carinarnici podnijeti Zahtjev za odobrenje oblika i sadržaja evidencija za domaću i za stranu robu u slobodnoj zoni. U odobrenu evidenciju dužan je kronološki bilježiti svaki unos robe u zonu kao i svaki iznos robe iz slobodne zone te pratiti kretanje robe koja se u zoni prerađuje, obrađuje, dorađuje ili proizvodi.
V) DEVIZNO POSLOVANJE U SLOBODNOJ ZONI
Provedbeni propisi iz deviznog poslovanja unutar slobodne zone spominju se kroz tekuća devizna plaćanja.
Naplata i plaćanje između rezidenata korisnika slobodne zone i nerezidenata može se obavljati u devizama i u kunama, a gotovinski prema propisima kojima se regulira gotovinski plaćanje.
Naplata i plaćanje između rezidenata korisnika slobodne one i rezidenata izvan zone kao i između rezidenata korisnika zone može se obavljati u devizama i u kunama, a gotovinsko plaćanje samo u kunama.
Korisnici slobodne zone dužni su za devizno poslovanje ustrojiti evidenciju nadzornih knjiga ovisno o vrsti poslovanja. Osim toga dužni su sastavljati izvješća o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima sukladno vlasničkoj strukturi, izvješća o dugoročnim komercijalnim kreditima te mjesečna izvješća o stanju i promjenama na računima u inozemstvu ukoliko ih imaju otvorene.
VI) POREZNI ASPEKT POSLOVANJA
Porez na dodanu vrijednost
Sukladno Zakonu o PDV-u slobodne zone nisu teritorij RH.
Isporuke dobara u slobodnu zonu kao i isporuke dobara unutar slobodne zone oslobođena su plaćanja PDV-a (čl. 37.b Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sl. zonama NN 85/08). Ova odredba vrijedi do dana prijema RH u punopravno članstvo EU.
Porez na dobit
Na korisnike koji vrše početna ulaganja u slobodnu zonu nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o slobodnim zonama koji je stupio na snagu 29.07.2008. godine pri obračunu poreza na dobit odgovarajuće se primjenjuju odredbe i poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja (NN 138/06).
Izmjenom Zakona o slobodnim zonama iz srpnja 2008. godine omogućeno je korisnicima koji su obavljali djelatnost u slobodnoj zoni prije stupanja na snagu ovih izmjena zadržavanje određenih fiskalnih potpora (oslobođenja i olakšica) uz postupno smanjenje intenziteta potpore kroz razdoblje od 2008. godine do najkasnije 31.12.2016. godine.
Tako korisnici koji su do izmjene Zakona u slobodnu zonu uložili u gradnju ili sudjelovali u gradnji objekata ulaganjem više od 1 mio kuna a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpora za ulaganje propisanu kartom regionalnih potpora ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta, ali najdulje do 31.12.2016. Maksimalni intenzitet potpore izraženi kao bruto ekvivalent potpore izračunava se kao kumulativni iznos iskorištenih potpora (dosadašnji iznosi poreznih oslobođenja) do izmjene ovog zakona uključujući i potpore iz drugih izvora povezanih s opravdanim troškovima ulaganja s jedne strane i kumulativnog iznosa realiziranih ulaganja do izmjene zakona s druge strane (čl. 36. Zakona o izmjenama i dopunama ZSZ)
Korisnici koji su gospodarsku djelatnost u slobodnoj zoni obavljali do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o slobodnim zonama, bez obzira na visinu ulaganja, plaćati će porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se slobodna zona nalazi, a sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku (čl.37.a Zakona o izmjenama i dopunama ZSZ).
Arhiva... |
|
|
|
|
|