RRIF, kolovoz 2013.
Dr.sc. Ljerka Markota, prof.visoke škole i ovl.rač.

-dio teksta- Posebnosti u oporezivanju prijevoznih usluga PDV-om

2.3. PRIJEVOZ PRI IZVOZU DOBARA
Porezni položaj usluge prijevoza dobara pri izvozu, a to znači u treće zemlje, uređuje čl. 45. st. 1. t. 4. Zakona o PDV-u. Usluga prijevoza dobara koja uključuje prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge oslobođene su PDV-a. Pritom treba voditi brigu o tome da se ne smatra izvozom dobara isporuka dobra u treću zemlju koja je poslana na doradu ili obradu te se nakon obavljene usluge vraća u RH.
Primjer 14. Porezni obveznik iz RH obavlja uslugu prijevoza dobara hrvatskom poreznom obvezniku koja se izvoze u Tursku (relacija Dubrovnik -Istanbul)
U opisanom slučaju primjenjuje se oslobođenje pri izvozu dobara (koji treba dokazati JCD deklaracijom, prijevoznim dokumentima i st) izričito propisano čl 45. st. 1. t. 4. Zakona o PDV-u.
Primjer 15. Porezni obveznik iz RH obavlja uslugu prijevoza dobara hrvatskom poreznom obvezniku koja se šalju u treću zemlju na doradu
U opisanom slučaju nije riječ o izvozu dobara te se ne može primijeniti oslobođenje iz čl 45. st. 1. t. 4. Zakona o PDV-u jer se dobra nakon obrade ili dorade vraćaju u RH. To znači da hrvatski porezni obveznik treba obračunati PDV po stopi od 25% jer je primatelj usluge hrvatski porezni obveznik. Međutim, da je uslugu prijevoza hrvatski porezni obveznik obavio slovenskom poreznom obvezniku, tada ne bi obračunao PDV jer je mjesto primatelja usluge u Sloveniji te se primjenjuje čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u i načelo B2B.
2.4. PRIJEVOZ PRI UVOZU DOBARA
Porezni položaj usluga prijevoza pri uvozu dobara (iz trećih zemalja) kada je usluga prijevoza uključena u poreznu osnovicu, uređuje čl. 44. st. 2. t. 35. Zakona o PDV-u. Usluga prijevoza u opisanom je slučaju oslobođena PDV-a jer je usluga uključena u poreznu osnovicu kod uvoza dobara u EU, kako je određeno u čl. 35. Zakona o PDV-u. Pritom treba napomenuti da je u čl. 35. st. 2. t. b) Zakona o PDV-u propisano da se u poreznu osnovicu pri uvozu uključuju i drugi sporedni troškovi (provizije, troškovi pakiranja, prijevoza) nastali do prvog mjesta odredišta unutar područja države članice uvoznice, kao i oni koji nastaju pri prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar EU, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme uvoza, odnosno nastanka oporezivog događaja. Ako usluga prijevoza iz nekog razloga nije ušla u poreznu osnovicu, primjenjuje se načelo mjesta primatelja usluge.
Napominjemo da se prema čl. 52. st. 2. Zakona o PDV-u oslobođenje primjenjuje i na uvoz dobara iz Dodatka II. (krumpir, masline, kava nepržena, žitarice, sirovi šećer,mineralna ulja i dr.) Zakona o PDV¬u namijenjenih unosu u porezno skladište u RH.
Primjer 16. Hrvatski porezni obveznik zaračunala uslugu prijevoza pri uvozu dobara (iz trećih zemalja) hrvatskom poreznom obvezniku
Ako je prema čl. 44. st. 2. t. 35. Zakona o PDV-u usluga prijevoza prema računu prijevoznika ušla u poreznu osnovicu, prijevoznik neće obračunati PDV; a na računu će navesti napomenu da je usluga oslobođena PDV-a, s pozivom na navedeni članak Zakona o PDV-u. Međutim, ako usluga prijevoza nije ušla u poreznu osnovicu, hrvatski porezni obveznik treba obračunati PDV po stopi od 25%.
2.5. POSREDOVANJE PRI PRIJEVOZU DOBARA
Kada je riječ o prometu i posredovanju između poreznih obveznika, porezni položaj usluge posredovanja ureduje čl. 17. st. l. Zakona o PDV-u. To znači da se za oporezivanje primjenjuje načelo mjesta primatelja usluge, odnosno B2B. Ako uslugu posredovanja pri prijevozu dobara zaračunava hrvatski porezni obveznik inozemnom poreznom obvezniku, neće obračunati PDV nego se obveza prenosi na primatelja usluge. Obratno, inozemni porezni obveznik će prenijeti obvezu na hrvatskoga poreznog obveznika koji će iskazati obvezu PDV-a i priznati pretporez, uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Međutim, posredničke usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici ureduje čl. 18. Zakona o PDV-u. Usluga posredovanja koju obavi posrednik u tuđe ime i za tuđi račun osobama koje nisu porezni obveznici, oporezuje se prema mjestu gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje. Kada je riječ o posredovanju pri obavljanju usluga, vrijedi "porezno" načelo mjesta obavljene usluge za koju je izvršeno posredovanje. Zato se može reći da usluga posredovanja dijeli porezni položaj usluge za koju se posreduje.
Primjer 17. Hrvatski porezni obveznik zaračunava austrijskom poreznom obvezniku (ili poreznom obvezniku iz treće zemlje) posredovanje za uslugu prijevoza dobara na relaciji Zagreb-Beč
Usluga posredovanja između poreznih obveznika, neovisno o tome je li riječ o poreznom obvezniku iz EU ili treće zemlje, oporezuje se prema temeljnom načelu, odnosno mjestu sjedišta primatelja usluge (B2B). To znači da hrvatski porezni obveznik posrednik neće obračunati PDV austrijskom poreznom obvezniku ili obvezniku iz treće zemlje te će na računu navesti da usluga ne podliježe oporezivanju, prema čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u -prijenos porezne obveze.
Primjer 18. Hrvatski porezni obveznik zaračunava hrvatskom poreznom obvezniku posredovanje za uslugu prijevoza dobara na relaciji Zagreb-Beč
U ovom slučaju hrvatski porezni obveznik ne može primijeniti čl 17. st. 1. Zakona o PDV-u, odnosno ne može prenijeti poreznu obvezu na hrvatskoga poreznog obveznika. To znači da na uslugu posredovanja, neovisno o kojoj je relaciji riječ, treba obračunati PDV po stopi od 25%.
Primjer 19. Hrvatski porezni obveznik zaračunava fizičkoj osobi koja nije porezni obveznik posredovanje za uslugu prijevoza dobara na relaciji Zagreb-Beč
Mjesto obavljanja usluge posredovanja osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje, prema čl 18. Zakona o PDV-u. Može se reći da posredovanje ima jednak porezni položaj kao usluga prijevoza koja u ovom slučaju podliježe oporezivanju, stoga i na uslugu posredovanja treba obračunati PDV po stopi od 25%.

Ažurirano ( Petak, 23 Kolovoz 2013 08:16 )